Digresije na refule

Zakon o kukavičluku

2009-01-05T08:03:00.001+01:00

Svijet je (bio i ostao) pun bizarnosti:

In 1949 France banned children's books and comic strips from presenting cowardice in a "favourable" light, on pain of up to a year in prison for errant publishers. It was equally forbidden to make laziness or lying seem attractive. The law created an oversight committee to watch for positive depictions of these ills, along with crime, theft, hatred, debauchery and acts "liable to undermine morality" among the young. [Tintin: A very European hero]

Baš me zanima jesu taj zakon kasnije ukinuli. Ili još uvijek živi negdje u pravnom polusvijetu iz kojeg može, ako zatreba, uskrsnuti. Kao onaj talijanski o ilegalnoj štampi.

Vugrinec vs Bon vs Motovun vs Golf

2009-01-04T04:35:00.001+01:00

Evo jedne priče koju će biti zanimljivo pratiti...

Slobodan Vugrinec je načelnik Motovuna i pobornik golf terena u podnožju tog istarskog gradića. Iz Feralovog članka:

Načelnik Motovuna, gospodin Slobodan Vugrinec, živi u Vrsaru, gdje je zaposlen kao pročelnik Općine Vrsar. Mjesto načelnika Općine Motovun odrađuje volonterski, ... nakon završenog radnog vremena u Vrsaru. Stoga ga je u Motovunu moguće sresti samo određenim danima, u poslijepodnevnim satima.

Ranko Bon je čovjek koji stoji iza udruge koja se protivi tom istom golf terenu. Osim toga, Ranko Bon je arhitekt, sveučilišni profesor (i to na MIT-u!). Pretplatnicima The Economista je njegovo ime poznato, jer mu se pisma tamo redovito objavljuju.

Pa, priča ide ovako nekako. Bon je na svojoj web stranici (residua) objavio tekst u kojem kaže:

The mayor of Motovun, Slobodan Vugrinec, also serves as deputy mayor of Vrsar ... thus effectively holding two jobs ... The town council that will ultimately decide what to do with golf development includes many members who stand to gain directly from it by the sale of their land. This is why the mayor has selected them for the council in the first place. ... the mayor and the council will do their best to limit and marginalize public discussion of golf development in a town considered for inclusion in UNESCO's World Heritage sites ...

Ovo da je "načelni odabrao" je, u jednu ruku, neprecizno. Jer, te ljude nije izabrao on, nego su do svojih mjesta došli na izborima. Ali, u drugu ruku, na izborima se ne glasa za ljude nego za stranačke liste, pa je sasvim smisleno kazati da ih je postavljao onaj tko je sastavljao liste.

Vugrinec se osjetio povrijeđen, tužio je Bona, i tražio od svih ostalih gradskih vijećnika Motovuna da učine isto:

Većina vijećnika, osim Milivoja Korace i Dejana Laganisa iz SDP-a, smatra da je ovim tekstom oklevetana te ... Stoga su Bona odlučili tužiti te ... traže 20 tisuća kuna sa zakonskim zateznim kamatama od presude do isplate. [Glas Istre]

E sad, Bon kaže kako, prema dostupnim informacijama, Vugrinca na sudu predstavlja...

... jedan Zajednički odvjetnički ured iz Pule ... isti onaj koji stoji iza Zakona o golfu koga je Hrvatski Sabor nedavno izglasao po ubrzanom postupku. Taj isti Zajednički odvjetnički ured zastupa investitore u golf u Istri, uključujući i onoga koji stoji iza golfa u Motovunu. [Barkun]

U svakom slučaju, već sada je puno zanimljivih informacija. Vidjeti ćemo što će biti dalje.

Vrhovi

2009-01-03T08:40:00.001+01:00

Za one koji vole planinarenje, evo jedan zanimljiv portal/blog: vrhovi.com.
_
PS. A ovdje je i moj prilog: Dabarski kukovi.

Od šezdesetog ljeta u našem se carstvu...

2009-01-02T08:34:00.000+01:00

Zanimljivo mi je čitati ove prastare novinarske članke:

Od šezdesetoga ljeta u našem se carstvu svako malo ministri promjenjuju, a s njimi kad više kad manje i način vladanja. Pred dvima ljetima i pol bila je u carstvu najveća promjena kad su se ne samo ministri promjenili, nego i carstvo razpolovilo, i svaka polovina dobila svoje ministre. Od onoga su vremena sve dosad u ovoj zapadnoj carstva polovini, koju i Cislajtanijom zovu, vladali ministri Giskra, Hassner i H?rbst; ali kao da nisu marili, da se već jedan put carstvo ustanovi, jer bi im samo jedan narod na srdcu ležao, a drugih kao da i neima, akoprem imaju svi zajedno jednog te istog gospodara....

Ili...

U našoj carevini stvari stoje malo da ne onakako, kako su stajale prije petnaest dana. Ministarstvo se još i danas muči, kako će popuniti carevinsko vieće sa zastupnici češke kraljevine. Česi su i opet Adresom odgovorili na cesarski odpis, pak' su i opet izjavili, da neidu u carevinsko vieće. ...

...iz prvog broja časopisa "Naša sloga" 1870 godine, novinar narodu objašnjava političku situaciju u zemlji.

2009, sretna vam bila...

2009-01-01T09:49:00.000+01:00

Prvi put NG dočekah na trgu mog grada... Počelo je s Prljavcima, vatrometom i kišom, ali bilo je dobro.

Sve najbolje u 2009!

Zagreb

2008-12-31T09:57:00.008+01:00

Bijah u Zagrebu nakon dugo vremena. Od ekspresionista ništa jer su Klovićevi dvori ponedjeljkom zatvoreni ;(

Napravih, barem, panoramu trga svetog Marka (iako su me policajci vrlo sumnjičavo promatrali :) ...

...otkrih da je dnevna karta za tramvaj poskupjela.

Otkrih i to da u kinima sad na pola filma daju pauzu od 15 minuta. Tokom te pauze na platnu postavljaju fotografije iz druge (još neodgledane) polovice filma. Ne vidim u tome nekog smisla, ali ako je to tekovina civilizacije, onda će prije ili kasnije iz velegrade stići i u moju provinciju. Treba se na to naviknuti, očito.

Političari i granice

2008-12-30T10:00:00.006+01:00

Hadži kaže da granica nije nacionalni interes. To ne znači da teritorije treba jednostavno prepustiti susjedima. Znači da tom problemu treba dati hitnost kakvu zaslužuje, a najveći prioritet imaju stvari kao...

Rješavanje pitanja Ljubljanske banke je stvarni nacionalni interes, kako za Hrvatsku tako i za Sloveniju. Rješavanje pitanja nuklearke u Krškom je realni nacionalni interes. Izgradnja usuglašene energetske strategije i proširivanje kapaciteta NE Krško jest zajednički interes. Zajednički gospodarski nastup prema trećim tržištima (pogotovo velikim poput Kine ili Rusije) jest nacionalni interes obje države. Zajednički ili usaglašeni nastup u institucijama Europske unije je realni nacionalni interes obje države. Itd itd...

Upravo tako, političari samo odmažu, i naši i njihovi. Na primjer, Jakovčić (onaj koji se hvali tolerancijom i suživotom) je spor oko par desetaka metara kod kanala Svetog Odorika proglasio pretenzijom na istarsku županiju (ni više ni manje).

...slovenska politika definitivno namjerava učiniti sve da dođe do hrvatskog teritorija, odnosno Istarske županije, što je ne samo presedan već nešto što do sada nije viđeno nakon Drugoga svjetskog rata od neke europske države članice Europske unije. [link]

Dakle, taj tolerantan i suživotan Jakovčić je umjesto "mi mislimo da su granice takve, oni misle da su onakve ali bez obzira na sve - zajednički interes nam je da se život normalno nastavi" rekao da su slovenci "velika opasnost" i imaju pretenziju na cijelu njegovu županiju.

Želite li se ponašati tolerantno i suživotno kao Jakovčić? Kad imate problem - preuveličajte ga i proglasite sugovornika "velikom opasnošću".

Takav odgovor je i objašnjenje zašto je problem s granicama problem. Zato što se političarima on isplati: Na takvom sporu se dobijaju glasovi. Svi ga žele iskoristiti dok mogu.

A, što se tiče granice na Piranskom zaljevu, prvu stvar koju bi naši političari mogli priznati da je to, težak problem. I da nam međunarodni pravilnik ne garantira polovicu zaljeva kao što nam to svi "naši" govore.

Slovencima ne bi bilo loše kad bi prestalo razmišljati o Jorasu i tih deset metara kao o gorućem nacionalnom problemu i skulirati se oko izlaza na ovoreno more. Čak i ako ga nemaju (što ne bi bio nikakav presedan) međunarodni zakon im garantira pristup otvorenom moru preko teritorija drugih država.

Ako se ne može riješiti dogovorom - onda je međunarodna arbitraža jedini mogući izlaz. I točka. Kad se već ne možemo dogovoriti, političari bi narod trebali spremati na to (i rezultate arbitraže - ma kakvi oni bili), a ne odmagati.

Kanjončić kod Mirne

2008-12-29T10:44:00.001+01:00

Par fotografija iz jednog malog kanjončića kod rijeke Mirne, blizu Nove Vasi (bujske):

Pantheon

2008-12-28T08:13:00.000+01:00

Pred ulaskom u Pantheon:

Blog iliti "stampa clandestina"

2008-12-27T09:20:00.001+01:00

Ako mislite da je ova farsa s privođenjima članova Facebook grupa nešto najgluplje što se može desiti u državama Evrope, evo vam ga na:

Carlo Ruta ... optužen, zbog prekršaja p. e p. po članku 5. i 16. zakona L. 08.02.1948. broj 47, da je pokrenuo izdavanje javnog glasila pod nazivom "Desilo se u Siciliji", objavljivanog na web stranici www.accadeinsicilia.net, bez da je prethodno tražio registraciju u nadležnom sudskom uredu.

Optuženi ima platiti kaznu od 250,00 €.

1948. su se takva neregistrirana glasila u Italiji nazivala "stampa clandestina" (ilegalna štampa). Cilj zakona je bio onemogućiti širenje radikalno lijevih i desnih glasila u, tada prilično nestabilnom, talijanskom društvu. I, tako je Carlo Rota, lokalni povjesničar s web stranicom o Siciliji, 2004. (!) godine postao kriminalac.

Ovi naši ridikuli su "slučaj Facebook" pokrenuli zbog sadržaja na internetu. Talijanski suci su, de iure priznali da je 99,9% Interneta ilegalno; svi blogovi, Facebook, LinkedIn, Twitter... Sve ono što nije registrirano na sudu. Neovisno o sadržaju. Rota nije optužen zbog onog što je objavio, nego zato što je uopće objavljivao na internetu.
_
Za one koji znaju talijanski, cijelo obrazloženje je ovdje.

Gödel i grijeh

2008-12-24T06:30:00.003+01:00

Dakle, izgleda da postoji netko tko vjeruje da iz...

Theorem: For every ω-consistent recursive class κ of FORMULAS there are recursive CLASS SIGNS r, such that neither v Gen r nor Neg(v Gen r) belongs to Flg(κ) (where v is the FREE VARIABLE of r).

...logički slijedi...

Basically, Gödel's theorems prove the Doctrine of Original Sin, the need for the sacrament of penance, and that there is a future eternity.

Originalni članak je maknut s web stranice (socialjusticereview.org/articles/evolutionary_theories.php) pa dopuštam mogućnost da se autor predomislio ili je našao grešku u logičkim koracima (pa sad radi na novom, uvjerljivijem dokazu svoje hipoteze). Ali, srećom, ovjekovječeno je u članku o tome zašto romantičari vole Gödela.

Divlji konji s Cincara

2008-12-23T05:48:00.002+01:00

Visoravan s panorame...

...se zove Kruge, a to je u biti jedna velika planinska livada između Livna i planine Cincar u BiH.

Na tim Krugama postoji krdo "divljih" konja. Stavio sam divlji pod navodnike jer - nije da su konji tamo od pamtivijeka. Jednostavno, netko je imao konje, ostavio ih je u prirodi, a oni su nastavili živjeti tamo:

Prije četiri desetljeća ljudi u potrazi za egzistencijom napuštaju livanjski kraj i kreću u svijet, oni koji ostaju konje zamjenjuju mehanizacijom, a prema nekim podacima konji su i bili puštani zbog neimaštine, odnosno nedostatka hrane u surovim zimama. Vjerovat ćemo da su pušteni iz samilosti, ma da možda i sam čin puštanja konja u divljinu i nije najhumaniji. Pušteni konji skupljali su se u krda u okolici Livna i prvo vrijeme obitavali u nizini. S vremenom prolaze u potrazi za hranom u više predjele i kao obitavalište odabiru visoravan Kruzi.

Nažalost, ova priča nema baš neki sretan završetak. Za sada. Ali, da ne idem u detalje, ekipa iz Livna je cijelu priču ispričala na sajtu Divlji konji s Cincara.

Hrvatsko-slovenska pomorska granica

2008-12-22T06:23:00.007+01:00

Hrvatski argumenti o morskoj granici sa Slovenijom su nam svima jasni, ali teško mi je vjerovati da su slovenski baš tako tanki kakvim ih prikazuju hrvatski mediji.

Pa, zato, evo par disonantnih riječi o granici na Piranskom zaljevu.

Premda je Slovenija u svom prvom nacrtu sporazuma o zajedničkoj granici iz 1991. godine, predložila da granica u Piranskom zaljevu ide crtom sredine, već je iduće godine promijenila svoje stajalište ... Naime, slovenski ministar vanjskih poslova je 5. lipnja 1992. iznjeo stav o suverenosti Slovenije nad cijelim Zaljevom. [link, pdf]

To što su se tek godinu dana kasnije sjetili da je granica drukčija nije baš neki argument u njihovu korist. Ali... Mi smatramo kako granica treba ići polovicom jer tako, jelte, kaže međunarodni zakon. A Slovenci kažu da su oni oduvijek kontrolirali cijeli Zaljev.

I mi i oni vjerojatno imamo neke teorije koje stoje na staklenim nogama. Na primjer, ovo naše o zakonu koji garantira granicu na polovici zaljeva - nije istina. Međunarodni zakon ne kaže da granica nužno mora ići polovicom zaljeva. Članak 15. UN-ove konvencije o morskim granicama kaže (prijevod je moj, slobodno me ispravite ako uočite kakvu grešku):

Gdje je morska granica između dvije priležeće ili nasuprotne države, ni jedna od dvije države ne smije, osim ako nije dogovoreno suprotno, proširiti svoje teritorijalno more preko zamišljene crte polovice čija je svaka točka jednako udaljena od najbližih točaka na kopnenim dijelovima tih država.

...što je upravo ono što mi tvrdimo cijelo vrijeme. Ali, izgleda kao da su naši mediji iščitavanje zakona sveli na čitanje te jedne jedine rečenice - zato što odmah sljedeća govori spominje mogući izuzetak:

Gornje pravilo se ne odnosi na slučaj kad je potrebno, zbog povijesnih ili nekih drugih specijalnih okolnosti, odrediti morsku granicu koja nije u skladu s opisanim pravilom [jednako udaljene crte polovice].

To je jedan od onih "mora, ali ne mora baš uvijek" zakona. Mora biti na polovici, ali ne mora ako postoje "neki" razlozi.

Sporiti ćemo se o tome postoje li te "neke specijalne okolnosti". Hrvati će se pozivati na dokumentarac Čehoslovačke televizije u kojem je talijanska ribarica, uhvaćena u Jugoslovenskim vodama, poslana u Umag (a ne Kopar ili Piran) - jer je bila južno od polovice zaljeva.Slovenci će, za početak, (ispravno!) kazati kako je južna obala Piranskog zaljeva bila skoro potpuno nenaseljena, za razliku od slovenske. Tako da su zaljev oni više koristili nego mi, a za vrijeme Jugoslavije se nitko zbog toga nije bunio. I tako dalje...

Kad, jednog dana, arbitražno sudsko tijelo bude odlučivao o morskoj granici oni neće (kao što mnogi hrvati misle) automatski i bez puno razmišljanja povući crtu sredinom i kazati "Nije nam jasno kako ste se o tome toliko dugo sporili?".

Velebitska mirila

2008-12-20T09:00:00.002+01:00

Da par dana prije izleta nije padala kiša - ne bi po Paklenici bio potok nego suho korito. I ne bi, tražeći mjesto gdje ćemo potok prijeći, prvog prolaznika pitali ima li još koja staza do Anića kuka. Ne bi nikad upoznali Arbiana, a on je ispričao cijelu gomilu zanimljivosti o nekadašnjim stanovnicima Velebita.

Između ostaloga i o mirilima. Da nije te priče, pomislio bih da je ovo:

...tek besmisleno naslagano kamenje. A, to su mirila. Malo sam prošvrljao internetom, pa da podijelim sa svijetom što sad znam o mirilima.

Kad bi u jednom od mnogih velebitskih pastirskih sela netko umro...

Umrloga kojeg je smrt zatekla daleko od rodne kuće, trebalo je prenijeti do crkve ... u priobalju radi sahrane. Taj mukotrpni posao obavljali su članovi rodbine ili susjedi, pastiri. Nakon što su se izvršile uobičajene pripreme oko mrtvaca, ... tijelo umrloga ... pričvrstilo [se] na nosila. Putem silaska niz planinu nosaći su se smjenjivali u hodu, tek na određenom mjestu korišćenom već od davnine kao počivalo, tijelo pokojnoga je odloženo na zemlju, s licem okrenutim spram istoka. ... Kod glave i kod nogu postavio se osovljeni kamen za mjeru. Prostor na kojem je počivalo tijelo kasnije je popločen pravilnijim, priklesanim ili prirodnim pločama, dok se na začelje i kod nogu na mjestu ranije mjere osovilo veću kamenu ploću sa primitivno obrađenim ravnim, trokutastim ili zaobljenim vrhom.

Na pločama pored glave bi se, kasnije, uklesao križ i godina rođenja/smrti. Na ovome se još naslućuje križ:

I još:

U kultnom pak smislu, mirilo predstavlja posljednje počivalište duše, koja ostaje tu gore u planini, zajedno sa dušama ovaca ... Grobu tijela, koje se sahranilo na seoskom groblju, ne pridodaje se velika važnost ... Molitve za pokojne obavljaju se u planini, na mirilama, tu se doprinosilo i darove na sjećanje pokojnoga ... [link]

Tunel

2008-12-18T19:27:00.001+01:00

Kad smo, prije 7-8 godina išli Parenzanom od Grožnjana do Livada, na mjestima je trebalo preskakati duboke rupe, prolaziti kroz gusto grmlje i svu silu drugih prepreka. Do ovog tunela nije bilo jednostavno doći...

A, i kad smo bili pred njim, nije bilo svejedno ući bez svjetla. Dovoljno je dug da se, negdje u sredini, gubi svjetlo dana. I onda, treba pipkati po vlažnim stijenama i polako proći tih parsto metara.

Danas je lakše. Iako je tunel usred ničega, turistička zajednica se je potrudila napraviti osvjetljenje. A i Parenzana, tada je bila avantura, danas je pristojan makadam.

Kako nas vide čimpanze?

2008-12-17T07:00:00.003+01:00

Kako nas (ljude) vide čimpanze:

Najbistriji [čimpanze] su uspjeli savladati više od dvije stotine engleskih riječi uz elementarna pravila sintakse i tako sastaviti rečenice kao "Marry mi daje jabuku" i "Lucy češka Rogera". Lana, ženka čimpanze koju je Rombaugh trenirao u Yerkes centru za primate u Atlanti, ljutito je otjerala svog trenera iz sobe uz znakovitu poruku "Ti zeleno govno".

...iz "O ljudskoj prirodi", Odwarda O. Wilsona.

Inače, jezik kojim je "govorila" nije bio engleski, nego jezik posebno prilagođen čimpanzama - Yerkish. Lana je bila prvi "govornik" tog jezika.

Tržišna cijena

2008-12-15T06:52:00.004+01:00

Jučer navečer u dnevniku HTV-a je Dražen Ladić branio izvlašćivanje zemljišta od strane države. Zna se zašto. Rekao je, otprilike: "Do izvlašćivanja će doći samo u iznimnim situacijama i pri tome će se vlasnicima platiti tržišna cijenu".

Takva tvrdnja pokazuje elementarnu ekonomsku nepismenost. Jer, kao prvo - postoji samo jedna "institucija" koja može odrediti tržišnu cijenu, a to je - tržište. Odnosno, tržišna cijena nastaje onim trenom kad je kupac voljan prodati, a prodavač kupiti robu (za određeni iznos). Ako takvog konsenzusa nema - nema ni tržišne cijene.

Dakle, kad bi tržišna cijena postojala - tada država ne bi trebala stupiti na scenu. Jer, samo postojanje tržišne cijene znači da je dogovor prodavača i kupca: ili već postignut ili da ga je moguće postići.

Odrediti tržišnu cijenu bez tržišta nije jednostavan posao. Možete zaposliti legiju ekonomista koji će voditi statistike i izračunavati, ali opet će to biti samo grube procjene.

Postoji jedan jedini način kako da država ispravno odrediti tržišnu cijenu, a to je - da sudjeluje u tržišnoj utakmici. Pa, ako prodavač nije zadovoljan s cijenom - država nudi više. Sve dok ne dođe do dogovora. A, ako do dogovora ne dođe - to je ona iznimna situacija u kojoj t. cijena ne postoji.

Da je država zaista voljna platiti tržišnu cijenu - ne bi bilo potrebe za izvlašćivanjem.

Mostovi na Parenzani

2008-12-14T10:21:00.000+01:00

Sjena jednog od mosta Parenzane (pruge koja je za vrijeme Austrije spajala Trst i Poreč) na sjevernoj strani doline rijeke Mirne, blizu Završja:

Osobne mreže na korporacijskim platformama?

2008-12-13T11:28:00.010+01:00

Media theorist [Geert Lovink] comments on networking:

Keep your online social networking and personal blogs away from big corporations ...

According to Lovink, research has shown that the United States military had used the popular Facebook to recruit youths to fight in Afghanistan and Iraq. "The forces collecting online data are really beyond our control," he said.

Hmm... Je li vojska SAD-a imala dostup nekim podacima koje ostali korisnici nemaju. Tj. je li Facebook sudjelovao u tome ili ne? Ako nije, odnosno ako je koristio javno dostupne podatke - to nije problem Facebooka nego njegovih korisnika koji, danas, gube granicu između javnog i privatnog.

Iz tekstova koje sam ja napisao na ovom blogu se o meni može otkriti puno više nego iz mog Facebook profila. E sad, ja moj blog pišem na platformi koja je vlasništvo jedne velike korporacije (Blogger/Google). Ali, količina javno dostupnih informacija o meni bi bila potpuno ista i da sam sve ovo pisao na open source platformi.

Lovink said Internet users should create their own organized network, suggesting people to try out the website "Ning." ...

Slijed misli mi ovdje nije potpuno jasan. Kao prvo, Facebook je relativno velika korporacija zato što ima gomilu korisnika i veliku tržišnu vrijednost. Ali, Facebook je postao velika korporacija. Nije to bio ispočetka.

Ning nije velika korporacija samo zato što nema onoliko korisnika i tržišnu vrijednost kao Facebook. Kad se odlučujemo stvoriti svoju vlastitu mrežu na platformi neke male korporacije (npr. Ning) - tko nam garantira da jednog dana neće postati velika?

Jedino rješenje je isprogramirati svoje osobno rješenje, ali to nije baš jednostavno.

Umjesto traženja krivca u "korporacijama", meni se čini da je glavno pitanje, ipak: Znaju li ljudi koje su moguće posljedice svjesnog stavljanja osobnih informacija na mrežu?

Via Ognjen na FriendFeedu (još jednoj tvrtki koja će, možda jednog dana, postati velika korporacija).

Blogger i "geografski označeni" postovi

2008-12-12T10:00:00.000+01:00

Razmišljah kako da prevedem "geotagged", nadam se da je "geografski označen" razumljivo i jezičnim čistuncima ;)

U svakom slučaju, blogger je prije par dana dodao jednu korisnu opciju. Radi se o geografski označenim člancima. To jest, o člancima koji imaju jedan dodatan metapodatak - točnu geografsku lokaciju.

Naime, GeoRSS je novi standard koji predviđa da se uz članak u RSS kanalu (feedu) mogu dodati i geografska širina i dužina bilo koje lokacije na zemlji. Npr. kad se u članku radi o opisu planinarenja na Velebitu - moguće je dodati koordinate s izleta.

Većina postojećih RSS čitača tu informaciju ignorira. Ali vjerojatno će, prije ili kasnije, stvar će postati mainstream.

Kod mene (Ubuntu & Firefox) to izgleda ovako:

Mapa malo "bježi" iz ekrana, ali nadam se da će ekipa u Bloggeru to ispraviti ;)

Koliko znam, od velikih igrača trenutno jedino FriendFeed zna nešto korisno napraviti s GeoRSS informacijama. Pa, uz svaki geografski označeni RSS link kojeg nađe - prikazuje se mala mapa. Otprilike ovako nekako:

PS. Npr, ovaj članak je geografski označen s koordinatama Poreča.
PPS. Geografsko označavanje je dostupno samo u "draft" verziji Bloggera.

Tko brzo čita krivo prenosi vijesti

2008-12-12T05:17:00.000+01:00

To što sam u zadnja dva dana imao gomilu obaveza mi ne bi trebao biti izgovor za to što sam krivo pročitao i prenio vijest. U članku je pisalo:

Sabor bi sredinom tjedna trebao, po hitnom postupku, donijeti zakon o igralištima za golf.

Što sam ja uzeo zdravo za gotovo. Pa, kad sam vidio tekst:

Dana 28. studenoga 2008. prihvaćena je primjena hitnog postupka (68 glasova "za", 47 "protiv", 3 "suzdržana"). Rasprava je zaključena 9. prosinca 2008.

Potpuno sam previdio ovo "primjena hitnog postupka", nego krenuo čitati članke u PDF-u prijedloga zakona.

Moja greška. Nije donesen zakon (kao što sam prethodno napisao) nego odluka o hitnom postupku.

Inače često nisam na istoj valnoj duljini s raznim ekološkim udrugama, ali u ovom slučaju mislim da vijest s naslovnice Zelene Akcije točno opisuje stanje stvari. Na Facebook grupi se nalazi i predložak mejla kojeg možete poslati klubovima zastupnika u Saboru.

Zadnji put, za sada

2008-12-09T18:32:00.005+01:00

Velika većina obećanih bizarnosti o zakonu o golfu su tamo, ali izdvojiti ću samo jednu:

Dosadašnja iskustva su pokazala da veći broj planiranih golf igrališta neće biti moguće izgraditi bez provođenja postupka izvlaštenja. Naime, u zoni zahvata projekata u pravilu se nalazi zemljište u vlasništvu više vlasnika, te su uvijek moguće situacije da netko svoje nekretnine ili uopće ne želi prodati, ili ih želi prodati ali po neprihvatljivo visokoj cijeni.

...a s obzirom da su golf igrališta projekti od izuzetnog značaja za RH (kao recimo autoceste)...

Stoga se smatra nužnim u takvim slučajevima nekretninu izvlastiti, te je stoga potrebno prethodno utvrditi da je gradnja golf igrališta od interesa za Republiku Hrvatsku.

Kad država izvlašćuje privatna zemljišta zato da bi se izgradila autocesta - opća korist je meni osobno očita. Ovdje država izvlašćuje zato da bi pomogla privatniku za aktivnost koja je već ionako visoko profitabilna. Istom privatniku kojem će se dodatno pomoći tako što će mu:

izgraditi puteve infrastrukturu,
prodavati vodu po povlaštenim cijenama,
omogućiti gradnju na mjestu gdje inače, ni po kojim uvijetima, ne bi mogao dobiti dozvolu.

Cijeli PDF je ovdje.

Parenzana

2008-12-09T06:33:00.000+01:00

Panorama Parenzane, krajolika ispod Oprtlja i sjenom moje malenkosti :)

Projekt od nacionalnog interesa

2008-12-09T05:47:00.004+01:00

Iz članka Maše Jerin:

U Sabor je u hitnu proceduru upućen prijedlog Zakona o golf igralištima koji bi, ... trebao pridonijeti novoj kvaliteti hrvatskog turizma, odnosno ubrzati i pojednostaviti proceduru ishođenja potrebnih dokumenata i samu gradnju golf igrališta.

No, ono što nitko ne spominje je da će novi zakon omogućiti prodaju apartmana i vila u sklopu golf projekata, ... Naime, u prijedlogu zakona jasno piše da je moguće etažirati sve ugostiteljsko-turističke građevine osim hotela, ...

A pazite sad ovo:

Uz to se za potrebe gradnje golf igrališta dozvoljava izvlaštenje zemljišta, a vlasnici će za njega primiti određenu naknadu bez mogućnosti da odbiju izvlaštenje.

Kao što je rekao Međed: "Pobogu, pa nije to projekt od nacionalnog interesa, nije to autocesta!".

Nevjerojatno.

Link.

Treba li Hrvatskoj zakon o golfu?

2008-12-08T17:53:00.002+01:00

Prvi "pokušaj" na pollitika.com: Treba li Hrvatskoj zakon o golfu.

PS. Naravno, evo i neizostavne Facebook grupe (opet, i to je prvi "pokušaj", pa da vidimo kako funkcionira).